Najčešća greška kod ugradnje solarnih elektrana je pogrešno dimenzionirana snaga sustava.

Prevelika elektrana znači nepotreban trošak.

Premala znači manju uštedu i sporiji povrat investicije.

U nastavku objašnjavamo kako sami možete okvirno izračunati optimalnu snagu.

Najvažniji podatak za dimenzioniranje solarne elektrane je godišnja potrošnja električne energije u kWh.

To možete vidjeti na računu HEP-a ili vašeg distributera (godišnji pregled) ili zbrojiti 12 mjesečnih računa.

U tom slučaju približnu potrošnju možete izračunati na sljedeći način:

Ako ste, primjerice, tijekom 2025. godine plaćali prosječno 70 € mjesečno, a cijena električne energije iznosila je oko 0,15 €/kWh:

70 € ÷ 0,15 €/kWh = 467 kWh mjesečno

Taj iznos zatim pomnožite s 12 mjeseci:

467 kWh × 12 ≈ 5.600 kWh godišnje

Time dobivate okvirnu godišnju potrošnju koja je temelj za daljnji izračun snage elektrane.

Važno: koristite cijenu iz tog razdoblja

Od 2026. godine cijena električne energije porasla je na približno 0,18 €/kWh (ovisno o modelu i tarifi), uz moguće daljnje povećanje prema 0,20 €/kWh.

Zato je iznimno važno koristiti cijenu koja je vrijedila u razdoblju računa koji koristite za izračun. U suprotnom, dobiveni kWh neće odražavati stvarnu potrošnju.

Primjer:
Ako danas 70 € podijelite s 0,18 €/kWh, dobit ćete 389 kWh – što je značajno manje nego 2025. godine i daje pogrešnu sliku stvarne potrošnje.

👉 Bez ovog podatka nemoguće je precizno dimenzionirati sustav.

Osim ukupne godišnje potrošnje, važno je znati i kada tu energiju trošite.

Zbog ukidanja klasičnog netiranja, danas više nije svejedno trošite li energiju danju ili navečer.

Važno je znati koliki dio potrošnje otpada na:

• ☀️ dnevne sate (dok elektrana proizvodi)
• 🌙 večernje i noćne sate (kada nema proizvodnje)

Prosječno hrvatsko kućanstvo troši približno:

60 % energije tijekom dana
40 % energije u večernjim i noćnim satima

Solarna elektrana proizvodi energiju danju.
Ako većinu energije trošite upravo tada – sustav je učinkovitiji i potreba za baterijom može biti manja.

Ako je večernja potrošnja veća (primjerice 40 % i više), tada baterija ima puno više smisla jer:

• pohranjuje dnevni višak
• pokriva večernju potrošnju
• smanjuje preuzimanje energije iz mreže

Ako vaša raspodjela značajno odstupa od prosjeka, to je važno naglasiti prilikom izrade ponude jer izravno utječe na veličinu elektrane i preporučeni kapacitet baterije.

Proizvodnja solarne elektrane ovisi o lokaciji i orijentaciji krova.

U Hrvatskoj se prosječna godišnja proizvodnja kreće približno od 1.020 kWh/kWp do 1.550 kWh/kWp.

To znači da ista elektrana neće proizvoditi jednaku količinu energije u svim dijelovima Hrvatske.

Primjer snage elektrane od 10 kWp:

• Zagreb: ≈ 10.600 – 12.000 kWh godišnje
• Istra: ≈ 12.500 – 13.500 kWh godišnje
• Dalmacija: od 11.500 pa sve do 15.500 kWh godišnje

Ako planirate uvesti dizalicu topline, električno podno grijanje, radijatore ili grijanje na klimu, a ti troškovi do sada nisu ulazili u vašu mjesečnu potrošnju, potrebno ih je uključiti u izračun.

Sezona grijanja može povećati godišnju potrošnju za približno 5.000 kWh i više, ovisno o kvadraturi prostora, izolaciji objekta i broju uređaja.

To znači da elektrana dimenzionirana prema sadašnjoj potrošnji možda neće biti dovoljna ako u budućnosti planirate prelazak na električno grijanje.

Zato je važno unaprijed definirati:

• želite li minimalni godišnji višak
• ili maksimalno pokrivanje potrošnje, uključujući grijanje

Kod prosječnog kućanstva koje troši oko 70 € mjesečno (≈ 5.600 kWh godišnje) i ima omjer potrošnje 60 % dan / 40 % večer:

• 🔋 Baterija kapaciteta 6 kWh može pokriti većinu večernje potrošnje i financijski je opravdana
• 🔋 Baterija 12 kWh pruža veću sigurnost i fleksibilnost, ali nije uvijek nužna i ne opravdava investiciju

Ako je elektrana pravilno dimenzionirana i dnevna potrošnja je visoka, ulaganje u veću bateriju možda neće opravdati investiciju.

Zato se baterija ne preporučuje “po defaultu”, već prema stvarnim navikama potrošnje i analizi vaše potrošnje

Na temelju prosječne proizvodnje u Hrvatskoj (1.020 – 1.550 kWh/kWp) i uz uobičajenu sigurnosnu rezervu, okvirne preporuke izgledaju ovako:

⚠️ Ovo je okvirni raspon. Konačna snaga ovisi o točnoj lokaciji, orijentaciji krova, zasjenjenju i planiranim budućim potrošačima.